Bivši poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i člana skupštinskog odbora za međunarodne odnose i iseljenike, a sadašnji odbornik Danko Šarančić kazao je da kompetencije nisu previše bitne kad se biraju diplomatski predstavnici Crne Gore u inostranstvu.
Šarančić je kazao da je prije svega bitna partijska lojalnost, pripadnost i odanost vladajućim partijama.
– Naša diplomatska služba nije koncipirana na principu karijernih diplomata, već po principu partijske lojalnosti ili eventualno porodičnih ili rodbinskih veza sa visokim funkcionerima Demokratske partije socijalista. Zbog nestručnih i neprofesionalnih diplomata trpe država i građani, i to je tako duži niz godina – rekao je Šarančić.
Kako je dodao, njegov princip dok je bio u Odboru za međunarodne odnose bio je da uvijek podržava karijerne diplomate, bez obzira iz koje partije dolaze.
– Naravno, ako su profesionalci i ljudi od ugleda i časti. Ukoliko je lobirao bilo koji pojedinac manje ili više moćan, mi iz opozicije smo glasali protiv takvih rješenja – kazao je Šarančić.
Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac smatra da se pri izboru diplomata najbolje rukovoditi provjerenim metodama iz nekadašnje SFRJ.
– Diplomatija zajedničke države je uživala ugled jedne od najboljih diplomatija u svijetu. Omogućila je i da zemlja bude lider i osnivač Pokreta nesvrstanih, koji je činilo preko 100 zemalja. To je nešto što je zajedničko nasleđe i naša diplomatija bi najbolje uradila da se tim rukovodi. Nažalost, to nije slučaj – rekao je Lukovac.
Istakao je da imamo dvije grupe ljudi koji rade u našoj diplomatiji.
– Jedna su karijerne diplomate, dakle ljudi koji su školovani, koji su pri ulasku u instituciju Ministarstva vanjskih poslova trebali da pokažu da znaju materiju, da imaju alat, znači da vladaju stranim jezicima. To su karijerne diplomate i njihov razvoj i napredovanje bi trebalo da bude kao u vojsci. Ako neko treba da bude general, on mora sve stepenice da prođe i da se dokaže u svim fazama kao ozbiljan stručnjak i rukovodilac organizacionih jedinica. Tako da je to bila tradicija postepenog napredovanja – kazao je Lutovac.
Kako je dodao, sa druge strane, svaka zemlja, i to nije ekskluzivitet samo Crne Gore, ima i određeni procenat, obično negdje oko 30 odsto, diplomata koji su poslati da obave dužnost, najčešće vani kao ambasadori, koji nisu karijerne diplomate već ljudi izuzetno afirmisani u nauci, kulturi, privredi i kao javne ličnosti.
– I oni mogu obavljati taj posao, s tim što u timu moraju imati stručnjake koji pokrivaju uskostručni diplomatski dio. Te su ličnosti potrebne posebno u uslovima Crne Gore kad je diplomatija mlada i kad joj treba dosta godina da dobije karijerne diplomate– rekao je Lukovac.
Vl.O.

Za Škrelju su svi stručnjaci

Sa Šarančićevim stavom ne slaže se predstavnik DPS-a u Odboru za međunarodne odnose i iseljenike Ljuiđ Škrelja, koji tvrdi da nije primijetio da se ambasadori zapošljavaju na osnovu partijske knjižice.
– Diplomatske predstavnike ne bira skupštinski odbor za međunarodne odnose, nego Vlada. Odbor daje ili ne daje saglasnost na izbor nakon saslušanja. Obično se radi o ljudima od diplomatske karijere. Naravno, podrazumijeva se školska sprema, kao i iskustvo u sličnim poslovima i sve ono što bi trebalo da bude reprezentativni predstavnik države – rekao je Škrelja.
On tvrdi da do sada nije naišao na partijske pritiske.
– Do sada nisam naišao, a dugo godina sam poslanik, da se bilo šta prepričava na odboru tipa ovaj je iz ove stranke, ili iz one, ili da su se dogovorili da ovaj kandidat ide ovamo, a drugi da ide tamo. Meni su ti detalji nepoznati. Mi samo dobijemo kompletan predlog, sa biografama i referencama predloženog – kazao je Škrelja.